• Zašto radnička Jugoslavija?

    Raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) narodi na jugoslovenskom prostoru izgubili su temeljnu društveno-ekonomsku podlogu zajedničkog napretka. Država stvorena revolucionarnom
    Opširnije
  • 1 Srbija: Vučić nikad u slabijoj poziciji
  • 2 Kosovo – varnice usled imperijalističkih mahinacija
  • 3 Protesti protiv Aleksandra Vučića: Ulica ili glasački listić?
  • 4 Kandidatski status BiH u EU: Od štapa do šargarepe
  • 5 Potlačenost žena i prostitucija: marksistička perspektiva
  • 6 Pravo na abortus i borba za socijalizam
  • 7 Da li je došao kraj globalizacije?
  • 8 Rat u Ukrajini: stajalište klasnog internacionalizma - Izjava Internacionalne marksističke tendencije
  • Srbija: Vučić nikad u slabijoj poziciji

    Desetine hiljada ljudi u Srbiji nedeljama izlazi na ulice nakon tragedija u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar” i u okolini Mladenovca koje su nikad jasnije pokazale da je ceo sistem doživeo kolaps. Od 2017. godine masovne mobilizacije protiv vlasti Aleksandra Vučića postale su redovna pojava, a u toku su najveći ulični protesti od pada Miloševića. Zajedno sa celokupnim kontekstom svetske ekonomske krize i zaoštravanja međunarodnih odnosa, pritisci uličnih protesta, inflacije, partijske krize SNS, kao i kosovske krize, pritisci Zapada, daju utisak da bi uskoro mogao doći kraj Vučićevoj vladavini.

    Opširnije
  • Kosovo – varnice usled imperijalističkih mahinacija

    U petak, 26. maja, kosovska policija pod kontrolom zvanične Prištine, je pokušala da uvede nove gradonačelnike na njihova radna mesta na severu Kosova. Ta radna mesta se nalaze u opštinama sa srpskom većinom, gde su se 23. aprila ove godine održali lokalni izbori u četiri opštine. Srpska lista, najveća tamošnja srpska stranka, je bojkotovala izbore iz razloga što se još nije formirala „ZSO“, takozvana Zajednica srpskih opština. Kao posledica toga, izalaznost na lokalnim izborima bila je oko 3,5% od ukupnog biračkog tela. Kada je policija pratila nove gradonačelnike, došlo je do oštrih sukoba između lokalnih srpskih demonstranata i kosovske policije, te je intervenisao i KFOR, oružane snage NATO-a, koje su stacionirane na Kosovu od 1999, kada su UN odobrile međunarodno vojno prisustvo. Bačene su šok-bombe, korišćen je suzavac i više ljudi je ranjeno, a prema saopštenju KFOR-a ranjeno i 30 pripadnika njihovih „mirovnih snaga“. Među demonstrantima bio je i jedan srpski policajac. Srpske nadležne službe, kao i dominantna srpska stranka na Kosovu, usko su povezane sa srpskom vladajućom klasom, kao i sa Vučićem i SNS-om. Uprkos toj upletenosti, visoki funkcioneri i zastupnici srpskog kapitala na Kosovu imaju svoju sopstvenu dinamiku. Videćemo da Vučić nije oduševljen protestima na koje su lokalni funkcioneri pozvali.

    Opširnije
  • Protesti protiv Aleksandra Vučića: Ulica ili glasački listić?

    Masovni protesti koji se proteklih nedelja održavaju u Beogradu još jednom nam pokazuju da se suštinske političke promene ne dešavaju na biračkim mestima već na ulici. Autoritarni režim Aleksandra Vučića isisao je političku sadržinu iz institucija buržoaske demokratije i medija. Kao rezultat predavanja celokupne vlasti u ruke jednog lidera, srpska vladajuća klasa i imperijalizam dobili su stabilnost sistema, to jest slobodu da kroje zakone po interesu najkrupnijeg kapitala bez vidljivih sukoba različitih frakcija i otegnutih pregovaranja između delova državnog aparata. Pritisak odozdo je obuzdavan mešavinom klijentelizma i represije na lokalnom nivou. Međutim, u situaciji gde ne postoje institucionalizovani ventili za iskazivanje nezadovoljstva jedino što masama preostaje kao politčka platforma jeste ulica.

    Opširnije
  • Kandidatski status BiH u EU: Od štapa do šargarepe

    U decembru 2022. godine Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status EU. Ova odluka je došla u kontekstu rata u Ukrajini i hitnom zaokruživanju dijelova kapitalističke periferije Evrope pod okrilje EU. Isto tako, ovaj potez bi trebao pokazati “evropsko jedinstvo” u podršci Ukrajini, zajedničkom sankcionisanju Rusije i primjerom dokazati dijelu javnosti da od kraja rata pa naovamo “evropski put prosperiteta BiH” nije nedostižan cilj i šarena laža evropskih birokrata.

    Opširnije
  • Potlačenost žena i prostitucija: marksistička perspektiva

    Neke feministkinje tvrde da bi termin i pojam „prostitucije“ trebalo napustiti i zamijeniti pojmom „seksualni rad“. Drugim riječima, prostituciju treba tretirati kao svaki drugi oblik rada i kao takvu priznati. Prema feminističkoj aktivistkinji Morgan Mertej (između ostalih), prostitucija bi čak bila oruđe u borbi protiv kapitalizma i za emancipaciju žena. U ovom članku namjeravamo da odgovorimo na ove ideje sa marksističke tačke gledišta.

    Opširnije
  • Pravo na abortus i borba za socijalizam

    Prije 50 godina, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je svoju čuvenu presudu Ro protiv Vejda, osiguravajući pravo na abortus ženama u Americi. Danas se ta ista prava ukidaju. Borba za okončanje ugnjetavanja žena mora biti borba za socijalističku revoluciju.

    24. juna 2022, devet neizabranih i neodgovornih sudija je milionima Amerikanki oduzelo prava nad njihovim tijelima. Oni su oduzeli pravo na abortus skoro tačno pedeset godina nakon što je ono dobijeno u presudi Vrhovnog suda Ro protiv Vejda.

    Ovo pokazuje nesigurnost svih prava i povlastica radničke klase u kapitalističkom sistemu. Prava koja uživamo ne daju nam naši 'prosvijećeni' vladari. Mi ih osvajamo u borbi i za njih se moramo neprestano boriti.

    Opširnije
  • Da li je došao kraj globalizacije?

    U maju 2022, izvršni direktor Blekroka izjavio je da je „ruska invazija na Ukrajinu okončala globalizaciju koju smo imali priliku iskusiti u posljednje tri decenije“. On nesumnjivo ima pravo. Rat u Ukrajini doveo je do vrhunca sukob koji se već neko vrijeme sprema između velikih sila.

    Opširnije
  • Rat u Ukrajini: stajalište klasnog internacionalizma - Izjava Internacionalne marksističke tendencije

    Prva žrtva rata je istina. To je također slučaj sa ruskom intervencijom u Ukrajini. Marksisti moraju biti sposobni da presjeku maglu laži i ratne propagande i analiziraju prave razloge iza sukoba; što ga je uzrokovalo; i koji stvarni interesi leže iza izgovora i opravdanja različitih uključenih strana. Prije svega, to moramo činiti sa stajališta interesa svjetske radničke klase.

    Iako se protivimo intervenciji Rusije u Ukrajini, činimo to iz vlastitih razloga, koje ćemo ovdje objasniti, a koji nemaju nikakve veze sa skandaloznom hajkom i plačem prostituisanih medija. Podrazumijeva se da je naša prva dužnost razotkriti odvratne laži i licemjere SAD-a i zapadnog imperijalizma.

    Opširnije
  • 1

V E S T I

  • 1
  • 2
  • 3
  • 1

Tribine

Tribine na kojima su govorili članovi Crvenih

Mediji

Crveni u medijima.

Govori

Govori članova Crvenih.