„Ljevici je potreban novi narativ. Takva je ideja koja je danas zahvatila umove mnogih na ljevici širom svijeta, dok se pokušavaju izgraditi alternative dominantnim, buržoaskim partijama. Šta je suština ove ideje? Može li na bilo koji način pomoći da radnička klasa napreduje? Kao što Jola Kipčak objašnjava u ovom članku, prvi put objavljenom u 34. broju časopisa U odbranu marksizma, igra riječima nije zamjena za klasnu borbu. Kliknite ovdje da biste se pretplatili i dobili najnovije izdanje časopisa U odbranu marksizma.

Zajedno sa bankarima i kapitalistima, stanodavci se posebno preziru. Oni se smatraju pohlepnim špekulantima, vlasnicima koji maksimalno crpe stanarinu, koji u najranijoj prilici podižu kirije i kupe kajmak sa djela viška vrijednosti stvorene od strane radničke klase. Jasno je zašto prezir prema njima raste. Samo u Britaniji, stanarina i troškovi stanovanja čine pola – a nekad i više raspoloživog dohotka radnih ljudi, za koje je to postao nepodnošljiv teret, posebno za one koji žive u glavnom gradu.

Nova studija internog istraživanja kompanije Ekson mobila (ExxonMobil) otkriva da je naftni gigant imao detaljna i tačna predviđanja uticaja fosilnih goriva na globalno zagrijavanje još 1970-ih. Pa ipak, kompanija je sve do posljednje decenije nastavila da umanjuje i baca sumnju na klimatske promjene za koje je odgovoran čovjek. Laži i obmane magnata fosilnih goriva nikoga neće iznenaditi, ali ova studija otkriva istinsku dubinu cinizma koji je kapitalistička klasaspremna da uradi u odbrani zločina koje čine radi profita.

Objavljene ovog mjeseca, Ekson Mobil-ove projekcije globalnog zagrijavanja analizirale su 32 interna izvještaja i 72 naučne publikacije koje su proizveli naučnici radeći na klimatskim i ekološkim modelima u Ekson Mobil-u između 1977. i 2002. godine.

Već nekoliko meseci smo konstantno bombardovani slikama medija o tobože predstojećim vojnim eskalacijama na Kosovu. Sa ratom u Ukrajini kao pozadinom, šire se vesti o mogućnosti novog otvaranja starih rana. Međutim, da bismo tačno procenili mogućnost i verovatnost takvih novih sukoba na jugoistoku Evrope, potrebno je početi sa analizom ekonomskih podataka i interesa vladajuće klase u regionu, kao i interesa imperijalizma.

Objavljujemo članak Inge Erikson, univerzitetske predavačice na predmetu „Evropske studije sa istorijskom orijentacijom“ na Univerzitetu u Malmeu, Švedska, u kome se analiziraju koreni i uslovi koji su doveli do Holokausta pod nacističkom Nemačkom. Članak objašnjava da je neuspeh radničkog pokreta da preuzme vlast posle Prvog svetskog rata, zajedno sa strašnim društvenim posledicama kraha 1929. godine, stvorio uslove najpre za Hitlerov uspon, a zatim i za izvođenje strašnog masakra nad Jevrejima. IMT vebsajt (In Defence of Marxism – U odbranu marksizma) se ne slaže sa svakim detaljem ovog članka (na primer, kada se navodi da je radnička demokratija u Sovjetskom Savezu bila naglo podrivana od 1919. – složili bismo se sa analizom Trockog i datirali početak degeneracije Sovjetskog Saveza nekoliko godina kasnije). Ipak, smatramo da je to valjan doprinos ozbiljnoj, materijalističkoj analizi zašto su se ti događaji odigrali. Članak je prvobitno bio napisan za objavljivanje u Švedskoj, ali smatramo da bi bio od interesa i za međunarodnu čitalačku publiku.

Branioci slobodnog tržišta gledaju na libertarijance kao što su Hajek i Mizes – i njihovu tvrdnju o „problemu ekonomske kalkulacije“ – kako bi napali socijalizam. Ali u stvari, marksisti su odavno odgovorili na ove reakcionarne argumente.

U burnom periodu ranog 20. vijeka, kapitalizam su potresali revolucionarni preokreti. U međuvremenu, ideje marksizma su napredovale u evropskom radničkom pokretu.

Kao odgovor, grupa intelektualaca sa sjedištem u Beču – poznata kao austrijska ekonomska škola – pokušala je da izvede teorijski napad na marksizam.

S jedne strane, osnivači ove škole pokušali su da „obore“ radnu teoriju vrijednosti, koja je ključna za Marksove teorije, izlažući umjesto nje sopstvenu „teoriju marginalne korisnosti“ vrijednosti.

S druge strane, kasniji članovi austrijske škole, uključujući zloglasne libertarijanske ličnosti kao što su Fridrih Hajek i Ludvig fon Mizes, pokušali su da „dokažu“ kako je socijalističko ekonomsko planiranje u principu nemoguće.

Prva žrtva rata je istina. To je također slučaj sa ruskom intervencijom u Ukrajini. Marksisti moraju biti sposobni da presjeku maglu laži i ratne propagande i analiziraju prave razloge iza sukoba; što ga je uzrokovalo; i koji stvarni interesi leže iza izgovora i opravdanja različitih uključenih strana. Prije svega, to moramo činiti sa stajališta interesa svjetske radničke klase.

Iako se protivimo intervenciji Rusije u Ukrajini, činimo to iz vlastitih razloga, koje ćemo ovdje objasniti, a koji nemaju nikakve veze sa skandaloznom hajkom i plačem prostituisanih medija. Podrazumijeva se da je naša prva dužnost razotkriti odvratne laži i licemjere SAD-a i zapadnog imperijalizma.