Ekonomija

Objašnjenje dolazeće krize kapitalizma

Detalji: Kategorija: - Ekonomija; Objavljeno ponedeljak, 25 novembar 2019 18:50; Autor Aleks Grant

U posljednje vrijeme u nizu zemalja, kao glasnik propasti i uništenja, naslovnice poslovnih vijesti sve češće pominju „inverziju prihoda obveznica“. Mnogi radni ljudi se češkaju po glavi i pitaju šta sve to znači. Deset godina nakon "Velike recesije", ne treba da čudi to što mnogi smatraju da živimo u stalnoj recesiji i da situacija ne može biti gora. Realnost je da u većini zemalja stvari nisu dobre, ali mogu postati i daleko gore. U ovome članku ćemo objasniti zašto.

Opširnije...

Siromaštvo u svijetu: zločin kapitalizma protiv čovječnosti

Detalji: Kategorija: - Ekonomija; Objavljeno četvrtak, 20 septembar 2018 19:09; Autor Džoš Holrojd

Decenijama je Svjetska banka slijedila svoj san o svijetu bez siromaštva izdavajući kredite državama u razvoju i prodajom duga ulagačima sa Volstrita s primamljujućim povratom do 15%. Da bi dobile pristup tim kreditima, zemlje koje se zadužuju moraju pristati na MMF-ovo "strukturalno prilagođavanje", u slučaju da ne budu u mogućnosti vratiti dug kada će biti primorane da prodaju javnu imovinu i smanje javnu potrošnju, penzije itd. Takva politika, identična onoj koju prati Centralna evropska banka po pitanju Grčke, uspjela je smanjiti porast BDP-a po glavi stanovnika u državama u razvoju s 3.2% 1960-ih i 1970-ih na 0.7% 1980-ih i 1990-ih, a do 2015. donijela je pola svjetskog bogatstva u ruke 1% svjetskog stanovništva.

Opširnije...

Penziono pitanje u BiH

Detalji: Kategorija: - Ekonomija; Objavljeno sreda, 26 april 2017 16:29; Autor Seudin Kovačević

Pitanje isplate penzija je jedno od najosjetljivijih socijalnih i ekonomskih pitanja u BiH, koje sadrži sve slabosti i proturječja bosanskog kapitalizma. Osjetljivost pitanja penzionog osiguranja je naročito naglašena zbog činjenice da se tiče najugroženijeg sloja stanovništva BiH, tj. penzionera koji broje 340.848 u Federaciji, i 253.083 u RS-u. Legitimnost perifernog kapitalizma i dejtonskog političkog poretka, nalazi svoju slabu tačku u problemu financiranja penzionog fonda, koji iz godine u godinu pada u sve veću zaduženost, uporedo sa krizom BiH ekonomije. Nemogućnost izdržavanja penzionisanih radnika je ništa do odraz slabosti posljeratne privrede, koja uz razrušenost i malu produktivnost, ima i veoma visoku stopu nezaposlenosti, visoku stopu javnih dugovanja, tj. neisplaćivanja penzionih doprinosa od strane javnih preduzeća u Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), te raširenu sivu ekonomiju u kojoj je zaposleno oko 150.000 do 200.000 bosanskih radnika.

Opširnije...

Otišli ili ostali, pred nama je borba: Društveni standard i masovno iseljavanje iz Bosne i Hercegovine

Detalji: Kategorija: - Ekonomija; Objavljeno subota, 19 maj 2018 10:45; Autor Dejan Prodanović i Aleksandar Tomas

Masovno iseljavanje stanovništva iz Bosne i Hercegovine je fenomen koji možemo pratiti najkasnije od završetka građanskog rata na ovim prostorima. Razumljivo, jedan dio stanovnika napustio je zemlju tokom samog trajanja rata uz status ratnih izbjeglica a jedan dio odmah nakon završetka rata. Prema podacima Svjetske Banke, Bosna i Hercegovina je u periodu od raspada SFRJ do danas izgubila 1,3 milona stanovnika, a iza nje slijede Albanija sa milion stanovnika i Srbija sa 900 hiljada.

Opširnije...

U BORBU ZA MINIMALAC!

Detalji: Kategorija: - Ekonomija; Objavljeno četvrtak, 08 septembar 2016 06:08; Autor Dule Marinković

Pred radničkim pokretom u Srbiji danas je jedna od najbitnijih borbi. To je borba za utvrđivanje minimalne cene rada.

Prema zvaničnoj državnoj statistici, prosečna plata u srbiji je 46.280 dinara, dok ona kod mlađih, starosne dobi od 15 do 29 godina, iznosi 29.500 dinara.[1] Ovo nam jasno govori da većina mladih radnika u Srbiji radi za minimalnu cenu rada. To su poslovi u proizvodnji, u fabrikama mahom stranih investitora, poput Jure, Leonija, itd., ali i u trgovinskim lancima, manjim trgovinama, trafikama, buticima, i tome slično.

Opširnije...