Ekonomija

Da li su kućni poslovi “neplaćeni” rad? Pogrešna teorijska premisa dovodi do reakcionarne pozicije u praksi

Detalji

Kategorija: - Ekonomija

Objavljeno nedelja, 07 mart 2021 20:13

Autor David Rej

Rastom feminističkog pokreta i borbom protiv ugnjetavanja žena, dijelovi ljevice i samog feminističkog pokreta oživjele su ideju “plata za domaćice”. Oni svrstavaju kućne poslove koje obavljaju žene u “neplaćeni” rad, tvrdeći da kapitalisti srezuju troškove oslanjajući se na ovaj neplaćeni rad. Koji je stav marksizma prema ovome?

Opširnije...

Objašnjenje dolazeće krize kapitalizma

Detalji

Kategorija: - Ekonomija

Objavljeno ponedeljak, 25 novembar 2019 18:50

Autor Aleks Grant

U posljednje vrijeme u nizu zemalja, kao glasnik propasti i uništenja, naslovnice poslovnih vijesti sve češće pominju „inverziju prihoda obveznica“. Mnogi radni ljudi se češkaju po glavi i pitaju šta sve to znači. Deset godina nakon "Velike recesije", ne treba da čudi to što mnogi smatraju da živimo u stalnoj recesiji i da situacija ne može biti gora. Realnost je da u većini zemalja stvari nisu dobre, ali mogu postati i daleko gore. U ovome članku ćemo objasniti zašto.

Opširnije...

GejmStop, kazino kapitalizam i haos na Vol Stritu

Detalji

Kategorija: - Ekonomija

Objavljeno sreda, 10 februar 2021 17:53

Autor Horhe Martin

Od početka godine, grupa trgovaca, amatera organizovana na Reditu, poigrala se sa tržištem na račun velikih hedž fondova, koji su pozajmili dionice GejmStopa: prodavca video igara sa sjedištem u SAD-u. Kao rezultat toga, cijena dionica GejmStopa je skočila do neba, a milijarderski hedž fond je trebalo sačuvati upumpavanjem 2,75 milijardi dolara.

Ovaj cirkus demonstrira da Vol Strit nije ništa više do kockarnice i razotkriva kapitalistički sistem u krizi kako se radije oslanja na kratkoročne špekulacije nego na značajan razvoj produktivnosti.

Opširnije...

Siromaštvo u svijetu: zločin kapitalizma protiv čovječnosti

Detalji

Kategorija: - Ekonomija

Objavljeno četvrtak, 20 septembar 2018 19:09

Autor Džoš Holrojd

Decenijama je Svjetska banka slijedila svoj san o svijetu bez siromaštva izdavajući kredite državama u razvoju i prodajom duga ulagačima sa Volstrita s primamljujućim povratom do 15%. Da bi dobile pristup tim kreditima, zemlje koje se zadužuju moraju pristati na MMF-ovo "strukturalno prilagođavanje", u slučaju da ne budu u mogućnosti vratiti dug kada će biti primorane da prodaju javnu imovinu i smanje javnu potrošnju, penzije itd. Takva politika, identična onoj koju prati Centralna evropska banka po pitanju Grčke, uspjela je smanjiti porast BDP-a po glavi stanovnika u državama u razvoju s 3.2% 1960-ih i 1970-ih na 0.7% 1980-ih i 1990-ih, a do 2015. donijela je pola svjetskog bogatstva u ruke 1% svjetskog stanovništva.

Opširnije...