Ekonomija

Смрт „Заставе“

 

 

„Заставе“ више нема. Фабрика, која је представљала симбол благостања и развоја бивше Југославије, после 20 година мучне транзиције од социјалистичке самоуправне привреде ка капитализму, је пред брисањем из државног регистра предузећа, чиме се ослобађа простор за италијанску мултинационалну компанију Фијат. Две деценије грађанских ратова, међународних санкција и приватизације привреде растуриле су фабрику. Током овог процеса је некада успешан индустријски центар Крагујевац са околином постао познат као „долина глади“. Фијат је приликом свог доласка у Србију преполовио радну снагу „Заставе“ користећи се сумњивим методама тестирања и запошљавајући само 1 000 радника. Пораз 1 500 радника „Заставе“ које Фијат није запослио и који су последњих дана децембра 2010. покренули штрајк захтевајући право на рад представља коначан транзициони ударац бившем индустријском гиганту.

Opširnije...

Politička ekonomija srpske tranzicije - I deo: Radnička klasa u tunelu beskonačne tranzicije

Ako su nas protekle dve decenije nečemu naučile onda je to činjenica da ne postoji donja granica izdržljivosti nakon koje društvo automatski počinje da pruža otpor. Ne postoji afera na vrhu, vest iz inostranstva ili kritičan broj otpuštanja koji će radničku klasu sam po sebi trgnuti i okrenuti prema idejama levice. Konstantna kriza i društvena razgradnja vremenom poprimaju sopstvenu logiku.

Nezadovoljstvo se ne mora obavezno ispoljiti kroz organizovan otpor po klasnim linijama. U nedostatku jasne političke alternative, depolitizacija, individualni napori za preživljavanje kroz sivu ekonomiju ili percipiranje društvenih sukoba kroz prizmu nacionalnog identiteta ili regionalne politike imaju podjednake, ako ne i veće, šanse da daju glas unutrašnjim tenzijama u zemlji. Uspeh levice da u prvi plan političke interpretacije društvenih sukoba postavi klasni rascep zavisi od njene sposobnosti da komunicira sa radničkom klasom u konkretnom istorijskom trenutku i poveže svoje ideje sa stanjem klasne svesti u zemlji.

Opširnije...

Fijat u Pomiljanu i Fijat automobili Srbija: Pisma solidarnosti

pomigliano_fiat01

Prenosimo pisma uzajamne podrške, koja su napisali predstavnici italijanskog sindikata metalaca, FIOM-a iz Pomiljana, i Saveza samostalnih sindikata Srbije iz Fijat automobila Srbija. Ton ovih pisama jasno pokazuje sve veću svest međunarodne radničke klase o istim interesima radnika u svim zemljama i neophodnosti udružene borbe protiv multinacionalnog kapitala.

Opširnije...

Zastava, FAS i Fijat: Intervju sa Zoranom Mihajlovićem

Šta se desavalo sa kragujevačkom Zastavom tokom dve decenije tranzicije?

Koje su okolnosti pod kojima je ovo preduzeće privatizovano od strane italijanske multinacionalne kompanije Fijat?

Šta se u medijima retko čuje i zašto?

U potrazi za odgovorima na ova pitanja, članovi redakcije "Crvene kritike"su razgovarali sa Zoranom Mihajlovićem, sekretarom Samostalnog sindikata Fijat automobila Srbija.

 

 

Opširnije...

Ekonomija u svetu problema - II deo

Intervju Roberta Brenera, urednik publikacije “Against the Current” i autor knjige Ekonomika globalne nestablinosti (“The Economics of Global Turbulence”, Verso 2006) je dao intervju za “Hankyoreh”, vodeći Korejski dnevnik. Intervju je vodio Seongji Jeong. Ovaj intervju je objavljen 22. januara 2009. godine i ovde je publikovan uz manje uređivačke korekcije.cartoon06

Songjin Jeong (SJ): Većina medija i analitičara tekuću krizu naziva “finansijskom krizom”. Da li se slažete sa ovakvim opisom?

Robert Brenner (RB): Razumljivo je da analitičari krize polaze od urušavanja bankarskogi tržišta hartija od vrednosti u svojoj analizi. Ali, problem je što nisu otišli dalje od toga. Počev of Sekretra trežora Henry Paulson-a i Predsednika FED-a Ben Bernanke-a naniže, svi tvrde da se kriza može objasniti prosto problemima u finansijskom sektoru. U isto vreme, tvrde da je realna ekonomija snažna, i da su takozvani 'temelji’ u dobrom stanju. Ovo je vrlo pogrešno.

Osnovni uzrok današnje krize je opadajuća vitalnost razvijenih ekonomija počev od 1973., i posebno od 2000. godine. Privredni rezultati SAD, zapadne Evrope i Japana su se postojano pogoršavali, iz jednog u drugi poslovni ciklus, u pogledu svakog od standardnih makroekonomskih indikatora: BDP, investicije, realne zarade itd. Kao najbolja ilustracija može poslužiti činjenica da je poslovni ciklus od 2001. do 2007. koji je upravo završen bio nubedljivo najslabiji u posleratnom periodu, i to uprkos najvećoj državnoj intervenciji u mirnodopskoj istoriji SAD.

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!