Politika

Kamo ide Kina?

Tijekom posljednjeg desetljeća Kina je postala glavni konkurent zapadnog kapitalizma na svjetskom tržištu. Kineski imperijalizam proširio je svoj utjecaj na mnoge regije kojima je prethodno dominirao SAD, postavljajući pozornicu za intenziviranje rivalstva. U nastavku objavljujemo analizu ekonomskog i političkog razvoja Kine od 2016. godine, koju je napisao Fred Weston kao predgovor novom kineskom prijevodu knjige Kina: od Permanentne revolucije do kontrarevolucije koju je objavio Wellred Books.

Ono što je postalo jasno jeste da se rast Kine kao kapitalističke i imperijalističke sile sada gura prema svojim neizbježnim granicama. Zbog toga se spremaju epohalni obračuni, kako na unutarnjem planu, u obliku klasne borbe; tako i međunarodno, u obliku eskalacije među-imperijalističkih napetosti.

Opširnije...

Značenje Donalda Trumpa: marksistička analiza

Bauk se širi Europom. Ovaj užasni fenomen pojavio se iznenada, kao nekom crnom magijom, prizvan iz najdubljih dubina pakla od strane zlonamjernog đavola, kako bi mučio i proganjao dobre ljude na Zemlji, remetio njihov mir i ispunjavao njihove najgore noćne more.

Najgora stvar u vezi s ovim fenomenom je upravo to što nitko, čini se, ne može objasniti što je to. On se predstavlja kao naizgled nezaustavljiva prirodna sila, koja mete sve pred sobom. U nevjerojatno kratkom vremenskom razdoblju, uspio je zavladati najbogatijom i najmoćnijom zemljom na svijetu. 

Opširnije...

Srbija: odazovimo se pozivu studenata na sveopšte zborove!

Dan posle ‚‚generalnog štrajka” od 7. marta, Osmi mart je u Beogradu obeležen u revolucionarnom duhu. Delovalo je da je ceo grad u stanju protesta, ‚‚pumpalo” se na sve strane i kolone ljudi dolazile su iz svih smerova i čak pravile paralelne proteste, sa velikom kulminacijom na Brankovom mostu, na kom je finaliziran protest ‚‚Studenti i radnici rame uz rame” koji je počeo na Trgu Republike. Sve ovo je pokazna vežba za 15. mart kada se planira veliko okupljanje iz cele Srbije u Beograd. Sve odiše da bi taj datum mogao obeležiti kraj Vučićevog režima.

Opširnije...

Zašto je Vučić studentske plenume nazvao komunističkim?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i njegova kamarila pokušavali su da ukrote pokret kombinacijom represije, pretnji, ustupcima i lažima, ali ništa nije uspelo. U svom novogodišnjem intervjuu na Prvoj televiziji, bio je vidno frustriran razvojem studentskog pokreta. U jednom momentu optužio je studente da su boljševici, menjševici, da održavaju komunističke plenume i da žele Parisku komunu. Sredinom februara, na komentar geologa i kritičara rekonstrukcije železničke stanice Zorana Đajića kako EU ne podržava studentski pokret jer postoji mogućnost da se pokret proširi i ‚‚uruši kapitalističu diktaturu kojom EU vlada svim narodima u Evropskoj zajednici”, bivša premijerka Ana Brnabić se takođe osvrnula sa komentarom da ‚‚mi se ponosimo time što će valjda Srbija sutra postati komunistička prestonica evropskog kontinenta”.

Opširnije...

Naša revolucija tek dolazi! - U susret Osmom martu

Povijest potlačenosti

Početak sistematizirane potlačenosti žena možemo povezati sa pojavom klasnog društva uslijed  pojave agrikulturne proizvodnje i privatnog vlasništva. To ne znači da su prethodne lovačko-sakupljačke zajednice, u kojima je prevladavao neslužbeni koncept “grupnog braka” (koji nije isključivao ni voluntarnu monogamiju) pripadale nekakvoj mističnoj “matrijarhiji”, već da se u takvim društvima podrijetlo jedino moglo sa sigurnošću odrediti po majčinoj liniji. U agrikulturi i stočarstvu su prednjačili muškarci, pa je u njihovom vlasništvu tada bilo sve što je u novonastaloj trgovini postalo “roba”. Engels je ovu pojavu opisao kao “historijski poraz ženskog spola”, jer su žene pojavom monogamnog braka prešle u vlasništvo svoga muža te je nasljedstvo postalo patrilinearno jer je (samo) ženama nametnuta monogamija.

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!