Blog

Ko o čemu, liberali o zlu

Komentar na tekst iz Peščanika - Zašto kažeš “dva totalitarizma”, a misliš samo na jedan?

Ko o čemu, liberali o zlu - gori su od fratara što se bave egzorcizmom...

Govoriti o fašizmu kao o „neuporedivom zlu“ znači mistifikovati ga i ograditi ga od bilo kakve analize - to upravo znači zaštititi kapitalizam od dovođenja u vezu sa fašizmom, a potom upravo i graditi kulturu slepila na fašističku pretnju. Kada je fašizam tako elegantno odbačen, kao mistično čudovište ispod istorijskog kreveta, onda nikakvo čudo nije da on biva tretiran kao bapska priča za plašenje male dece. Jer ako je fašizam „najveće i neuporedivo zlo“ i ako tu sva diskusija staje, onda naravno da nije realno očekivati da se takvo mistično biće iz dubina Hada javlja u realnom životu, kao posledica realnih društvenih odnosa - ništa više nego što je realno očekivati da na vlast dođe Babaroga u koaliciji sa Voldemortom. Obavijanje nacifašizma sa polovine XX veka mističnim mrakom je dovelo do toga da svaki današnji fašizam zaista deluje svetlije, posebno onda kada odgovara interesima krupnog kapitala. Fašizam je jedno od glavnih oružja buržoazije i ona će se njime služiti kad god procenjuje da će tako uspeti da slomi organizovanu radničku klasu i potre tekovine radničkih borbi.

Opširnije...

Tuzla: Prvomajski radnički Proglas - "Pazite se nas živih"

Prenosimo članak sa bosanskog portala Front slobode u kome je objavljen prvomajski radnički "Proglas".

*

*    *

Raspadom bivše socijalističke države i uvođenjem kapitalističkog sistema krajem '80tih, radnici u Bosni i Hercegovini u proteklih 25 godina proživljavaju najteže trenutke u svojim životima. Period popularno nazvan "tranzicija" iskorišten je za neviđenu pljačku u zemlji, a svaki nerazumni potez novokomponovanih "biznismena" i njihovih političkih drugara, koji su upropastili sve što se upropastiti može, pravdan je ovom sveopšteprihvaćenom kovanicom.

Opširnije...

O socijalšovinizmu u redovima evropskih socijaldemokrata pred Veliki rat

Ovo je Lenjinov članak pisan 1914., a prvi put objavljen u „Pravdi“ 1929. godine, o odstupanju evropskih socijaldemokrata od internacionalizma - koje će se kasnije pokazati kobnim po radničke klase evropskih nacija. U fusnotama ovog članka - koje su u potpunosti prepisane iz izvora - ukratko su opisani organi značajnijih evropskih socijaldemokratskih partiija te njihova reakcionarna uloga tokom Prvog svetskog rata. 

Opširnije...

Turska: Brutalno ubistvo Berkina Elvana

Dana 16. juna 2013. godine, četrnaestogodišnji Berkin je izašao iz kuće da kupi hleb. U njegovoj mahali, kao i u većem delu Istanbula, trajali su protesti koje je policija brutalno gušila. Slučajno se zatekao pred policijom koja je okupljeni narod nasumično zasipala gumenim mecima i suzavcem. Berkin je pao pogodjen u glavu patronom suzavca. Ona mu je probila lobanju i dečak je u bolnici pao u komu. Nakon 269 dana žestoke borbe, Berkinovo telo, koje je sa 46 kg težine palo na samo 16 kg, nije više moglo da izdrži. Juče u sedam časova po lokalnom vremenu, on je umro u Istraživačkoj Bolnici Okmejdan. 

Opširnije...

Veliki rat i velika skretanja

Ove se godine, na stogodišnjicu početka, aktualizira Veliki rat i uloga Srbije u njegovom otpočinjanju i učešću. U vezi sa tim pitanjima ide se do te mere široko s namerom ne bi li se zaobišla analiza same suštine ovog do tada neviđenog svetskog masakra. Na ovu temu će se ove godine dosta pisati, kao što se prethodne godine pisalo, najavljivala godina Velikog rata nakon godine Milanskog edikta. Međutim većina tekstova na ovu temu bavi se kritikom nedostojne vlasti, nedostojne ovako 'značajne uloge' Srbije u istorijskim okolnostima koje su uzdrmale svet. Ove istorijske okolnosti zaista jesu uzdrmale svet. Međutim, za te katastrofalne posledice nije mogao biti odgovoran jedan adolescent opčinjen idejom jugoslovenskog nacionalizma. Za njih nije mogla biti odgovorna ni smrt jednog u nizu nadvojvoda austrijskih, koji je - kako to obično stoji u carskim nekrolozima - život položio na branik otadžbine, razume se, u pauzama između dva carska banketa. Odgovorne su imperijalističke igre vladajuće klase.

Interesantan je deo autobiografije Lava Trockog (Moj život), u kome on opisuje dešavanja u Beču i Švajcarskoj, gde je nakon Beča bio u izgnanstvu, u kome se vidi dotruljivanje, ranije već dobrano trule nemačke socijaldemokratije pod naletom Velikog rata.

Svaki drugi rat osim revolucionarnog radnička klasa je unapred izgubila. Svaki je radnik rat izgubio onda kada stupi u vojne redove koji brane interese vladajuće klase, kada svoj život založi za interese vladajuće klase.  Svaki je austrijski vojnik rat izgubio onda kada je smetnuo sa uma da radnik nema otadžbine

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!