Posle vanrednih parlamentarnih izbora u Sloveniji
- Detalji
- Kategorija: - Politika
- Objavljeno sreda, 11 januar 2012 13:01
- Autor Anze Dolinar
U nedelju, 4. decembra u Sloveniji su vanredni parlamentarni izbori. Relativnu pobedu je sa nešto više od 28,5 % slavila stranka dosadašnjeg gradonačelnika Ljubljane, Zorana Jankovića, Pozitivna Slovenija. Kao drugoplasirana ( 26,2%) izašla je desničarska Slovenska demokratska stranka (SDS), Janeza Janše, koja je inače smatrana favoritom i otvoreno najavljivala pobedu. Treće mesto (10,5%) zauzela je stranka aktuelnog premijera Boruta Pahora, Socijalni demokrati (SD), što je takođe donekle iznenađenje zato što je upravo gubitak poverenja u prethodnu vladu, predvođenu Pahorom, dovelo do raspisivanja prevremenih izbora. U parlament su ušli još i liberalna Državljanska lista, Gregorja Viranta (8,4%), penzionerska, Demokratična stranka upokojencev (Desus7%), seljačka, Slovenska ljudska stranka ( SLS – 6,9%) i klerikalna, Nova Slovenija ( Nsi – 4,8%). Iz parlamenta su ispali Zares, LDS i nacionalna stranka SNS, Zmaga Jelinčiča.
Tako je, barem na prvi pogled, ponovo, drugi put za redom, slavila leva opcija, što je čak i na evropskoj razini jedinstven slučaj. Predsednik Republike Danilo Turk će mandat za sastav nove vlade verovatno dodeliti Zoranu Jankoviću, čija je kampanja bila lansirana i podržana od strane penzionisanog, dvostrukog bivšeg predsednika, Milana Kučana. Janković se za kandidaturu odlučio kasno, samo dva meseca pre izbora. Njegova lista se tako prezentovala kao nešto novo za slovenački politički prostor. Slično je i sa listom Gregorja Viranta, takođe oformljenom neposredno pre izbora, nakon što je Virant podnio ostavku iz Janševe SDS.
Egipatske mase su čvrsto rešile da revoluciju iznesu do kraja. Sukob revolucije i kontra-revolucije izaziva krizu u svim političkim snagama, pri čemu se šire članstvo instinktivno pomera u pravcu revolucije, dok vođstvo okleva i pokušava da sabotira mase.
Silne priče tranzicionih vlasti o radu na poštovanju ljudskih prava i večito naricanje liberala i „humanitaraca“ o potrebama za ukazivanjem pažnje i brige osobama sa invaliditetom opet otkrivaju svoje licemerstvo u činjenici da je proces tranzicije u Srbiji razorio jednu od osnovnih struktura za integraciju osoba sa invaliditetom u društvo – preduzeće koje je, u doba socijalizma, ovim ljudima omogućavalo da postanu radnici i, kao takvi, osamostaljeni i prihvaćeni pripadnici društva. Primer DES-a je još jedan dokaz da su iskustva tranzicije uvek iskustva produbljene diskriminacije. DES je preduzeće, osnovano 1949. godine, za rehabilitaciju i ospobljavanjem za rad lica sa invaliditetom. Od tada je osnivalo svoje podružnice u svim većim gradovima Jugoslavije sa ciljem što veće integracije lica sa različitim vidovima invaliditeta u društvo. Do sada je većina podružnica propala usled zapuštenosti, različitih mahinacija, nemara rukovodstava i privatizacije. Danas, još samo DES Beograd opstaje, ali su, od početka jula ove godine, i njihovi radnici u protestu zbog neisplaćenih zarada od 2008. na ovamo. O problemima u DES-u razgovarali smo sa Jasminom Obradović, predsednicom Samostalnog sindikata koja tamo radi 28 godina.
