Literatura

Roza Luksemburg: Socijalizam i crkve

Sa nevjerovatnom snagom sveštenstvo se bori protiv socijalista i pokušava ih omalovažiti u očima radnika. Vjernici koji nedjeljom idu u crkvu i na svečanosti sve češće su primorani da slušaju žestoke političke govore u kojima se osuđuje socijalizam, umjesto da slušaju propovijedi i dobiju religijsku utjehu. Umjesto da utješe ljude koji su puni briga i umorni od svojih nesnosnih života, koji idu u crkvu sa vjerom u hrišćanstvo, sveštenici bjesne protiv radnika u štrajku, i protivnika vlade; uz to, oni ih podstiču da podnose siromaštvo i ugnjetavanje sa poniznošću i strpljenjem. Oni pretvaraju crkvu i propovjedaonicu u poprište političke propagande.

Opširnije...

Naučite da mislite - Prijateljska sugestija određenim ultra ljevičarima

Skorašnji razvoj događaja u Siriji postavio je pitanje kako marksisti treba da se postave prema pitanju Asada, Rožave, ostalih pobunjenika, intervencije NATO pakta, Rusije i Turske. Naša linija je od početka bila linija podrške Rožavskoj revoluciji, a protivljenja i Asadovom režimu i imperijalističkoj intervenciji u Siriji, bilo da se radi o imperijalističkoj intervenciji zemalja NATO ili Rusije.

Opširnije...

Odlomci iz "Društvene osnove ženskog pitanja"

Preuzeto iz Sabranih dela Aleksandre Kolontaj, Aliks Holt

Da li bi radnica trebala da bude u savezu sa buržoaskim feministkinjama? Ko bi zapravo dobio nešto u tom savezu? Sigurno ne radnica. Ona sama je svoj spasilac, ona drži budućnost u svojim rukama. Radnica čuva njen klasni interes i ne zavaravaju je veliki govori o „svetu koji sve žene dele“. Radnica ne sme da zaboravi da, dok je cilj buržoaskih žena da osiguraju svoju dobrobit u okviru društva koje nam je suprotstavljeno, naš cilj je da gradimo, umesto starog, zastarelog sveta, svetli hram univerzalnog rada, drugarske solidarnosti i radosne slobode.

Opširnije...

Marksizam i religija

Primili smo dosta e-mejlova od strane naših pretplatnika, upitkujući o stavu marksista prema religiji, odnoseći se ne samo na marksizam i hrišćanstvo, nego i islam. Na primjer, javilo nam se nekoliko ljudi sa Filipina koji podržavaju Teologiju oslobođenja. Takođe smo u kontaktu sa grupama ljudi koji se deklarišu kao islamski marksisti. Jasno je da ovo pitanje interesantno i bitno, te zaslužuje posebnu pažnju. Kao inicijalni doprinos, objavljujemo članak Alana Vudsa, koji je zasnovan na odgovorima na pisma tog tipa.

Opširnije...

Zašto se marksisti protive individualnom terorizmu (1911.)

Naši klasni neprijatelji imaju naviku da se žale na naš terorizam. Šta oni pod time podrazumevaju prilično je nejasno. Oni bi voleli da sve aktivnosti proletarijata uperene protiv interesa klasnog neprijatelja označe kao terorizam. Štrajk, u njihovim očima, glavni je metod terorizma. Pretnja štrajkom, organizacija štrajkačkih odbora, ekonomski bojkot gazde koji se ponaša kao robovlasnik, moralni bojkot izdajnika iz sopstvenih redova - sve ovo i mnogo više oni nazivaju terorizmom. Ako se terorizam ovako razume kao bilo koja akcija koja izaziva strah kod neprijatelja, ili mu šteti, onda, naravno, celokpuna klasna borba i nije ništa drugo do terorizam. I jedino pitanje koje ostaje je da li buržoaski političari imaju pravo da nas zasipaju moralnim gnušanjem proleterskog terorizma kada celokupni državni aparat sa svojim zakonima, policijom i armijom nije ništa drugo do aparat kapitalističkog terora!

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!