Internacionalna marksistička tendencija biće domaćin konferencije Svjetska škola komunizma. To će biti šest dana razgovora i rasprava gdje ćemo takođe pokrenuti Revolucionarnu komunističku internacionalu!

Prijavu možete popuniti ovdje!

Širom svijeta komunisti već biraju delegate koji će lično prisustvovati ovom događaju u Italiji. Osim toga, svi će se ti govori prenositi putem interneta i možete ih gledati uživo ili pratiti snimke kasnije tokom dana. Prijavite se sada kako biste primali novosti o školi, kao i informacije o projekcijama!

Pružat ćemo više informacija – uključujući preporučenu literaturu – u nadolazećim sedmicama, ali s ponosom u nastavku predstavljamo teme o kojima će se raspravljati na događaju.

Prvog dana, Alan Vuds će predstaviti pokretanje nove Revolucionarne komunističke internacionale, kao i predstavljanje njenog potpuno novog Manifesta, o kojem će delegati raspravljati i glasati.

Posljednjeg dana Hamid Alizade će izvijestiti o nevjerojatnom radu komunista širom svijeta u posljednjem periodu, te objasniti naše planove za budućnost. Tokom sedmice, Alan Vuds će takođe održati govor na temu 'Dijalektika: Algebra revolucije'.

Ako ovo nije dovoljno, ostatak sedmice će sadržavati 18 diskusija od kojih će se 3 odvijati istovremeno. Srećom, drugovi i drugarice neće morati donositi nikakve bolne odluke jer će sve propuštene sate moći nadoknaditi gledajući snimke koje će biti dostupne putem naše veb stranice.

Sa zadovoljstvom predstavljamo popis predavanja u nastavku:

Nužnost revolucionarne filozofije: dijalektički materijalizam

Lenjin je jednom rekao da “bez revolucionarne teorije ne može biti revolucionarnog pokreta”. Da bi borba za komunizam bila uspješna, ona mora biti vođena ispravnim idejama. Ovaj govor će pokazati reakcionarnost svih vrsta reakcionarnih teorija poput postmodernizma, koje se guraju mladim ljudima u revolucionarnom ruhu. Samo filozofija marksizma – dijalektički materijalizam – može voditi rad revolucionara do uspjeha.

Zašto nam je potrebna teorija istorije: istorijski materijalizam

Buržoaski istoričar Arnold Tojnbi jednom je rekao da je “istorija samo jedna prokleta činjenica za drugom”. Međutim, ovaj će govor objasniti da su u osnovi svih prividnih slučajnosti koje čine istoriju opštii zakoni koji se mogu proučavati i razumjeti. To znači da vam proučavanje istorije može omogućiti da napravite određena predviđanja kako biste buduće borbe vodili do uspjeha. Iz tog je razloga bitno da komunisti imaju teoriju istorije.

Šta je kapitalizam? – Uvod u marksističku ekonomiju

Postoji rastuće neprijateljstvo prema statusu quo, a time i prema kapitalizmu koji se razvija među slojevima društva. Međutim, šta je zapravo kapitalizam? Ovaj će govor razotkriti skriveno funkcionisanje kapitalističkog sistema koje je najbolje objasnio Karl Marks. Pritom će se tačno pokazati kako funkcioniše i kako se može srušiti.

Boljševici na vlasti

U rasponu od nekoliko kratkih godina, boljševici su od partije koja je bila desetkovana reakcijom postali svjetionik revolucionarnih masa širom svijeta. Uprkos invaziji 21 strane vojske, dobili su očajničku bitku za preživljavanje, dok su napravili velike korake za radničku klasu, osnovali prvu besplatnu zdravstvenu službu, legalizovali razvod i pobačaj, dekriminalizirali homoseksualnost i još mnogo toga. Ovaj će govor obuhvatiti rani SSSR, period građanskog rata i hitne zadatke s kojima se suočava uspješna revolucija.

Kako je izgrađena Komunistička internacionala

Komunističku internacionalu osnovali su Lenjin i Trocki kao oruđe svjetske revolucije. Okupljajući komunističke partije širom svijeta, to je bio način da se izoštre teorijske i praktične sposobnosti komunista na međunarodnom nivou. Ovaj će govor pratiti porijeklo i prve godine Komunističke internacionale, pokazujući potrebu da izgradimo sličnu organizaciju u današnjem svijetu. Partije koje su činile Komunističku internacionalu imale su različito porijeklo, neke su izrasle iz malih propagandnih organizacija, a druge su se odvojile od glavnih reformističkih partija. Ako želimo stvoriti nove masovne revolucionarne komunističke partije, trebali bismo proučiti kako su one formirane u prošlosti.

Rat i revolucija: lenjinistički pristup

Može biti lako gledati svijet sa sve većim popisom ratova i dizati ruke u očaju. No, šta je to šta zapravo uzrokuje ratove? I kako možemo izgraditi svijet bez toga? Ovaj će govor objasniti Lenjinov pristup ratu i pokazati kako se on odnosi na današnjicu.

Kako komunisti mogu osvojiti mase?

Zadatak nas komunista i komunistkinja nije samo raspravljati o idejama marksizma u zatvorenim krugovima. Da bi revolucija bila uspješna, komunisti moraju nastojati doprijeti do što šireg sloja revolucionarnih radnika i omladine, te ih uvjeriti u potrebu rušenja kapitalističkog sustava. U ovom govoru raspravljat ćemo o tome kako komunisti mogu širiti revolucionarne ideje među najširim mogućim slojevima i boriti se za izgradnju masovnih komunističkih partija posvuda.

Da li je komunizam zaista propao?

Uporno nam se govori da je pad Sovjetskog Saveza bio nepobitan dokaz neuspjeha komunizma. Ovu usklađenu kampanju kleveta i laži, koja lažno povezuje komunizam s birokratskim zločinima staljinizma, širi vladajuća klasa kako bi potkopala borbu za svrgavanje današnjeg kapitalizma. Ovaj će govor objasniti kako i zašto je SSSR propao i pokazati da nije propao komunizam, već birokratska deformacija.

Šta je imperijalizam?

Dok će mnogi na ljevici s pravom osuđivati ​​užase imperijalizma, malo njih ih uistinu razumije. Od sukoba u Ukrajini, do rata u Gazi, do natjecanja između Kine i SAD-a, imperijalizam dominira svjetskim odnosima i kao takvog komunistima je dužnost razumjeti ga. Ovaj će govor pružiti temeljnu marksističku analizu imperijalizma i pristupa koji komunisti moraju zauzeti u današnjem svijetu, temeljeći se na Lenjinovom teorijskom remek-djelu Imperijalizam: najviši stadij kapitalizma.

Komunisti i država

Često nam se govori da su političari, sudovi, policija i sve druge zamke države jednostavno neutralni arbitri pravde koji djeluju u najboljem interesu svih. U stvarnosti, međutim, komunisti shvataju da je to puka dimna zavjesa za konkretne klasne interese koji podupiru državu. Ovaj će govor razotkriti ulogu kapitalističkih država u odbrani sadašnjeg sistema ugnjetavanja i izrabljivanja i objasniti kako bi radnička država osigurala prelaz na komunizam nakon revolucije.

Šta stoji iza 'desnog populizma' i kako se protiv njega boriti?

Šta stoji iza uspona desničarskih ličnosti poput Trampa, Le Pen i Meloni? Liberalni mediji oplakuju smrt demokratije i svaljuju krivicu na 'neuke' birače. Zadaća komunista ipak nije plakati, nego razumjeti. Ovaj će govor objasniti duboku polarizaciju koja je zahvatila svijet u ovom periodu kapitalističke krize i pokazati da je uspon desnice posljedica potpunog nedostatka bilo kakve alternative koju nudi navodna 'ljevica'. Upravo radikalan i revolucionaran program može poraziti ove figure.

Ruska revolucija: najveći događaj u ljudskoj istoriji

Godine 1917. radnička klasa u Rusiji učinila je nešto što nikada prije nije učinjeno. Prvi put je svrgnut kapitalizam i na vlast je došla i održala se radnička klasa pod vođstvom boljševičke partije. Ovaj monumentalni događaj potresao je cijeli svijet, zapalivši nade i težnje miliona potlačenih. Ovaj će govor opisati i braniti rusku revoluciju, naglašavajući obilje lekcija koje današnji komunisti iz nje mogu izvući.

Svjetska revolucija ili socijalizam u jednoj zemlji

Nakon Lenjinove smrti, kada je postalo jasno da je Sovjetski Savez izolovan u moru kapitalizma na međunarodnom nivou, staljinistička se birokratija uhvatila za takozvanu teoriju socijalizma u jednoj zemlji. Ova nacionalistička, kontrarevolucionarna ideja bila je u potpunom sukobu s perspektivom Marksa, Engelsa i Lenjina, da bi se revolucija trebala proširiti na barem sva velike ekonomske države da bi bila uspješna. Ovaj će govor pokazati reakcionarne zaključke socijalizma u jednoj zemlji, razotkrivajući ga kao zastranjenje marksističke teorije koja ne bi trebala igrati nikakvu ulogu u današnjoj klasnoj borbi.

Lenjin i Trocki: Za šta su se stvarno borili

Lenjin i Trocki bili su neosporni vođe Ruske revolucije 1917. Ova dva velika boljševika odigrala su središnju ulogu u pružanju perspektive i taktike potrebne ruskim masama za preuzimanje vlasti. Uprkos tome, i danas se propagira neutemeljeni mit da su Lenjin i Trocki bili fundamentalno suprotstavljeni jedan drugome, kako politički tako i lično. Ovaj će govor razotkriti istinu o povezanosti Lenjina i Trockog, pokazujući da su po svim temeljnim tačkama i u svim ključnim trenucima ova dva velika revolucionara bila ujedinjena.

Kako je građena boljševička partija

Boljševička partija bila je najrevolucionarnija partija koja je ikada postojala. Ali nije rođena maksimalno formirana. Tokom mnogo godina, Lenjin je izgrađivao partiju iz temelja, kako se širila od malih čitalačkih krugova do masovne organizacije ruske radničke klase. Ovo je jedina partija u istoriji koja je dovela radničku klasu do uspješnog svrgavanja kapitalizma. Pažljivo proučavanje njene istorije stoga nam može dati vodič za izgradnju slične partije danas.

Komunisti i nacionalno pitanje

Pitanje nacionalnog ugnjetavanja i kako se protiv njega boriti važna je borba s kojom se svijet danas suočava. Ovaj će govor razmotriti marksistički pristup ovom ključnom, ali teškom pitanju, izvlačeći ključne primjere kako izgleda revolucionarna borba protiv nacionalnog ugnjetavanja u različitim slučajevima.

Borba protiv ugnjetavanja – jedinstvo radničke klase ili identitetske politike?

Politika identiteta je prožimajući pristup na ljevici, koji nastoji podijeliti ljude prema njihovoj rasi, spolu, seksualnosti itd. Komunisti se, nasuprot tome, bore za maksimalno jedinstvo radničke klase u njihovoj ujedinjenoj borbi protiv ugnjetavanja. Ovaj će govor objasniti kako komunisti nastoje okončati ugnjetavanje jednom zauvijek ukidanjem klasnog društva, za razliku od nemoćnih i razdornih metoda identitetskih politika.

Znači li komunizam birokratiju?

Komunizam se poistovjećuje sa istorijom SSSR-a i zločinima birokratije i Staljina. Oni koji se ne slažu s marksistima, za to krive sam komunizam. U stvari, sam Lenjin je prepoznao nastajanje birokratije i borio se protiv nje. Ovaj govor će obuhvatiti Lenjinovu borbu protiv birokratije i za zdrav režim u partiji.

Prijavu možete popuniti ovdje!