Tri mjeseca nakon skandaloznog poništavanja rezultata predsjedničkih izbora, rumunska vlast i dalje je zaglibljena u političkom haosu.

Njihovi napadi na anti-establišmentskog demagoga Călina Georgescua dostigli su svoj vrhunac u nedjelju kada mu je zabranjeno da se kandiduje na ponovljenim izborima u maju. Međutim, ovo neće donijeti povratak „normalnom stanju“. Veliki protesti i ulični sukobi već su izbili u Bukureštu i drugim velikim gradovima.

Duh je izašao iz boce. Svi mogu vidjeti pravo, antidemokratsko lice rumunskog establišmenta. Uoči ponovljenih izbora u maju, rumunska vladajuća klasa samo će gledati produbljujuću krizu i uzavreli gnjev.

Georgescu i napadi establišmenta

Mnogo toga se dogodilo nakon poništavanja predsjedničkih izbora u decembru. Nakon što su tvrdili da je Rusija intervenisala kako bi promovisala Georgescuovu kampanju na TikToku (!!) i da je to na neki način dovelo do njegove ubjedljive pobjede u novembru, Ustavni sud i predsjednik Iohannis nisu uspjeli pružiti bilo kakve konkretne dokaze koji bi potkrijepili njihovu odluku.

Ovo je dovelo do glasanja za opoziv Iohannisa, što ga je prisililo da podnese ostavku i sramotno okonča svoju desetogodišnju vladavinu. Privremeni predsjednik koji ga je zamijenio je Ilie Bolojan, kandidat Nacionalne liberalne partije koji je u novembarskim predsjedničkim izborima osvojio samo 7 posto glasova, što otkriva nepopularnost vladajuće stranke.

U međuvremenu, Georgescuova žalba na poništavanje rezultata je odbijena, a vlast se poslužila svim vrstama prljavih manevara kako bi spriječila Georgescua da se kandiduje na izborima u maju.

26. februara, Georgescu je zadržan na ulicama Bukurešta od strane policije, dok je bio na putu da prijavi svoju kandidaturu. Uputili su brojne optužbe na njegov račun, uključujući izražavanje podrške fašističkim grupama i ličnostima. Ovo nije netačno, ali se osjeti na licemjerje kada dolazi od strane rumunske vlade. Oni naoružavaju i podržavaju ukrajinsku vladu koja otvoreno hvali fašiste poput Stepana Bandere, dok su deklarisani neonacisti u bataljonu Azov dio ukrajinske vojske.

Sud je odlučio da Georgescu ne smije napustiti zemlju i ograničio mu korištenje društvenih mreža i vođenje kampanje na 60 dana. On je prijavio svoju kandidaturu 28. februara, ali samo dva dana kasnije, Centralna izborna komisija (CEB) mu je izdala zabranu.

Međutim, vrlo je malo razloga za slavlje među strankama i političarima establišmenta. Činjenica da su se morali toliko namučiti kako bi blokirali jednog kandidata samo je poboljšala Georgescuov imidž, popularnost i prestiž. Naravno, Georgescuova ličnost je sporedna u svemu ovome. Oni se boje masovnog gnjeva za koji smatraju da on nemarno raspiruje protiv rumunskog establišmenta te da bi više naginjao ka Rusiji, a manje prema NATO-u i EU.

Izvor: Focus Creștin, Wikimedia Commons

Sve glavne ankete pred izbore u maju stavljaju Georgescua ispred svih etabliranih kandidata, predviđajući da će osvojiti 40-50 posto glasova u prvom krugu. Podrška koju je skupio kao progonjeni anti-establišmentski lider može se vidjeti u čestim demonstracijama širom zemlje koje traže njegovo oslobađanje i vraćanje statusa predsjedničkog kandidata, koje su nadmašile pro-EU, takozvane ‘pro-demokratske’ proteste.

Dopustiti takvom čovjeku da se kandiduje za predsjednika bilo bi preopasno za rumunsku vladajuću klasu. Ali zaustavljanjem Georgescua, samo su dodali još benzina na vatru i otkrili pravo lice rumunske demokratije. Osim ako je vaš kandidat podređen NATO-u i EU i ne dovodi u pitanje nijednu odluku vladajuće klase, nije mu dozvoljeno da se kandiduje.

Evropski establišment i Trumpova administracija

Skandalozno poništavanje izbora u decembru naišlo je na veliko odobravanje od strane ključnih evropskih ličnosti, poput bivšeg evropskog komesara Thierryja Bretona i mainstream novina poput The Guardian i El Pais. Tvrdili su da je to primjer koji treba slijediti kako bi se spriječio uspon populista poput Georgescua, pa čak i kako bi se sačuvala demokratija!

Međutim, s druge strane Atlantika, neki ključni ljudi iz administracije Donalda Trumpa izrazili su protivljenje ovom očiglednom manevru i podršci koju je dobio od mnogih evropskih lidera. Elon Musk je objavio nekoliko zapaljivih izjava na X, podržavajući Georgescua i oštro kritikujući rumunske sudove.

Govor američkog potpredsjednika JD Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji zadao je težak udarac rumunskom i evropskom rukovodstvu, oštro kritikujući njihove slabe ‘demokratske’ kapacitete nakon poništavanja izbora. Jedna izjava je posebno vrijedna pažnje:

„Možete vjerovati da je pogrešno da Rusija kupuje oglase na društvenim mrežama kako bi uticala na vaše izbore. Mi sigurno vjerujemo. Možete to čak i osuditi na svjetskoj pozornici. Ali ako vaša demokratija može biti uništena sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnog oglašavanja iz strane zemlje, onda nije ni bila pretjerano jaka.” [Naš naglasak]

Liberalni komentatori mogli su samo da se žale na Vancevu direktnost, ali nisu mogli da odgovore na istinu sadržanu u njegovoj izjavi.

Uostalom, rumunski vlastodršci vole da se hvale kako je njihova demokratija „pluralistička“, gdje mnogi kandidati i stranke mogu učestvovati na izborima. Međutim, kada pogledate listu kandidata za izbore u maju, možete vidjeti da, osim manjih razlika, svi oni zastupaju istu stvar.

Svi njihovi programi liče jedan drugom kao jaje jajetu i mogu se svesti na tri vrlo jednostavne tačke:

1. Posvećenost članstvu u NATO-u i EU.
2. Nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
3. Povećanje izdvajanja za odbranu te smanjivanje troškova za obrazovanje, transport, zdravstvo, stanovanje i plate.

U takvoj situaciji, Georgescu je bilo veoma lako da dođe i raznese sve što je bilo dobro poznato i utemeljeno u rumunskoj politici. Da bi to postigao, morao je samo da zagrabi u ključajući gnjev koji leži duboko unutar rumunskog društva i da ga iznese na površinu – na ulice i biračka mjesta.

Šta Georgescu predstavlja?

Liberali su pokušali dati nekoliko objašnjenja za uspon Georgescua i njegovu šokantnu pobjedu u novembru. Krivili su ‘dezinformacije’, ‘TikTok algoritme’, ‘rusku intervenciju’, pa čak i navodnu glupavost rumunskih birača! Naravno, previše su uplašeni da priznaju šta se zapravo krije iza svega ovoga: kriza kapitalizma i masovno nepovjerenje prema liberalnom establišmentu i njegovim institucijama.

Kao što smo već ranije naveli, Georgescu je pravi desničarski reakcionar. Komunisti nemaju apsolutno ništa zajedničko s njim, osim našeg anti-establišmentskog stava. On pokušava da izokrene ovaj gnjev i polarizaciju u desničarski, ultranacionalistički pravac. Međutim, ono što  on razotkriva je mnogo dublje od navodnog ‘pomaka udesno’ u društvu.

U stvarnosti, on iznosi na svjetlo veoma stvarne probleme s kojima se milioni običnih radnika suočavaju: siromaštvo i niske plate koje tjeraju mnoge Rumune da emigriraju; nedostatak adekvatnog stanovanja, bolnica i škola; i vlada koja podržava rat u inostranstvu, dok provodi štednju kod kuće. Povezujući se s masovnim gnjevom protiv establišmenta kako bi se progurao u predsjedničku utrku, također je razotkrio trulu, oronulu prirodu kapitalističke demokratije.

Razlog zbog kojeg ovaj gnjev i mržnja nalaze privremeni izraz u Georgescu je nepostojanje značajne sile na ljevici. Tradicionalno, u Rumuniji se ‘ljevicom’ smatrala Socijaldemokratska partija (PSD). Oni sada imaju zajedničkog  predsjedničkog kandidata sa Nacionalnom liberalnom partijom. Bila bi šala to nazvati ‘ljevicom’.

Izvor: Privesc.Eu România, Wikimedia Commons

Međutim, mnogi obični radnici na protestima Georgescua ne slažu se nužno sa njegovim desničarskim, ksenofobnim idejama. Zapravo, glavne parole na tim navodno ‘krajnje desnim’ protestima su za demokratiju i slobodne izbore, tj. ono što je takozvani ‘demokratski’ establišment pregazio kada je poništio rezultate izbora i zabranio Georgescu kandidaturu. Druge parole su bile „Lopovi!“ i „Dolje s vladom!“ U svojim govorima, Georgescu je i sam žestoko kritikovao ‘sistem’ i ‘oligarhe’ koji su ga blokirali.

Drugim riječima, svjedočimo masovnoj pobuni ljutih i nezadovoljnih Rumuna protiv rumunske države i njenih institucija. Georgescu je uspio da okrene situaciju u svoju korist, ali podsticanjem ovog duboko ukorijenjenog gnjeva, on oslobađa sile koje neće moći kontrolisati.

Sada kada Georgescu ne može učestvovati na izborima, situacija je otvorena. Vjerovatno će se desiti to da će se George Simion, lider Georgescuove pridružene stranke Savez za Uniju Rumuna (AUR), kandidovati umjesto njega, kako bi se omogućio izduvni ventil za ljutite Georgescuove glasače ali uz razblažen anti- NATO-a i EU program.

Ali, bez obzira na ishod majskih izbora, nestabilnost će samo rasti. Kipući, opipljiv gnjev raste duboko u rumunskom društvu, čekajući da eksplodira. Rumunija ulazi u period oštrih skretanja i iznenadnih promjena. Dinamit se ugrađuje u same temelje rumunskog kapitalizma.

Sa svakim pokušajem da obezbjedi stabilnost i povratak u normalnost, kapitalistički establišment gubi kontrolu nad situacijom. Postat će još diskreditovaniji kako se kriza kapitalizma bude produbljivala, a gnjev u društvu pronalazio sve eksplozivnije izlaze. Prije ili kasnije, rumunski kapitalizam bit će potresen do svojih temelja.

U Revolucionarnoj komunističkoj internacionali, gradimo revolucionarnu partiju koja može ubrzati svrgavanje kapitalizma u Rumuniji i širom svijeta. Ako želite da zauvijek eliminišete ovaj opresivni sistem, javite nam se.

Tekst je objavljen 11. marta 2025.