Stanovnici Bosne i Hercegovine se iz dana u dan suočavaju sa sve ozbiljnijim rezultatima podcjenjivanja opasnosti od masovne zaraze virusom SARS-CoV2 za koje su, u prvom redu, odgovorne entitetske Vlade, zajedno sa zajedničkim državnim institucijama. I nakon što su uvidjeli ozbiljnost situacije, sputani interesima kapitala, neprestano zaostaju sa odgovarajućim mjerama zaštite stanovništva. Na prvom mjestu mora biti zdravstvena zaštita i odbrana egzistencijalnih interesa radnih ljudi. Iz tog razloga pozivamo na sljedeće korake:

Formiranje odbora za zdravstvenu zaštitu, na nivou stambenih zajednica, komšiluka i radnih mjesta. Ovi odbori bi trebalo da organizuju dobrovoljce za snabdijevanje i druge oblike pomoći najstarijim sugrađanima, u koordinaciji sa već postojećim timovima koje su država i lokalne samouprave uspjele da organizuju.

Generalni štrajk na svim radnim mjestima koja nisu od vitalnog značaja za društvo i borbu protiv koronavirusa, sa zahtjevom da država uvede obavezno plaćeno odsustvo, bez smanjenja plate, kao i zabranu otpuštanja svih radnika za vrijeme trajanja pandemije i ekonomskog oporavka. Nerealno je očekivati od ljudi samoizolaciju, a onda im reći da moraju da nastave da se tiskaju u autobusima i fabričkim halama sa minimalnom ili nikakvom zaštitom. Ako vanredno stanje ne važi za privatne kompanije, čemu onda ono uopšte služi? Policijski sat neće spriječiti ljude da kašlju i kijaju jedni po drugima u toku radnog vremena. Uvjeravanja o tome da se na posao ne primaju radnici koji imaju simptome je savršeno beznačajno jer se zna da ljudi postaju kliconoše i prije nego što se pojave simptomi.

Borba za naše zdravlje ne smije samo biti borba za pojedinačna radna mjesta, već ciljevi generalnog štrajka i samoorganizovanih odbora za zdravstvenu zaštitu moraju obuhvatati opšta i trajna rješenja za trenutnu zdravstvenu i propratnu ekonomsku krizu:

Zahtjevati nacionalizaciju svih industrijskih postrojenja koja proizvode namirnice i materijale neophodne za borbu protiv koronavirusa. Ovo nije vrijeme kada će biti dopušteno da se privatni mešetari poigravaju sa životima ljudi. Svi sektori koji su trenutno u privatnom vlasništvu a proizvode robe ili pružaju usluge bitne za zdravlje stanovništva i funkcionisanje društva moraju biti stavljeni pod državnu kontrolu kako bi odgovorili potrebama vanredne situacije.

Zahtjevati uvođenje besplatnog bežičnog interneta. Gubitak usluge interneta danas može imati fatalne posljedice po ljude koji rade od kuće, kao i za najugroženije dijelove stanovništva, za koje se pomoć organizuje upravo preko društvenih mreža i aplikacija. Pitanje besplatnog interneta se više ne smije posmatrati na staromodan način, kao luksuz za mlade, već kao pitanje dostupnosti jednog od osnovnih mehanizama preživljavanja u kriznoj situaciji.

Usklađivanje mjera tako da se odnose na ukupnu teritoriju Bosne i Hercegovine. Neozbiljno je da se iste vanredne mjere ne sprovode u entitetima i kantonima čime se poništavaju napori u zaustavljanju širenja zaraze na cijelom području Bosne i Hercegovine. Centralizacija zdravstvenog sistema u Federaciji BiH kako bi se lakše izborilo sa pandemijom.

Zahtjevati da se vojska stavi na raspolaganje entitetskim ministarstvima zdravlja i da pristupi izgradnji poljskih bolnica radi zbrinjavanja rastućeg broja oboljelih. Pandemija koronavirusa će imati ogromne posljedice po zdravlje ne samo onih koji se zaraze tim virusom, nego svih osoba kojima je danas potrebna zdravstvena njega. Bolnice u Bosni i Hercegovini su i sada na granicama kapaciteta, a prijeti im opasnost da budu sasvim pretprane. Izgradnja poljskih bolnica, gdje bi se u karantinu liječili novi slučajevi koronavirusa, pomogla bi da se rasterete civilne ustanove.

Svi medicinari u borbu za zdravlje! Za momentalno trajno zapošljavanje svih nezaposlenih ljekara i medicinskih tehničara, uz punu zakonom propisanu platu uz povećanje plate svim medicinskim radnicima zbog rizičnosti posla uz benificirani radni staž. Nezaposlenost i rezovi u zdravstvu osakatili su zdravstveni sistem i doveli ogroman broj građana u smrtnu opasnost. Ovoj opasnosti, kao i njenim ekonomskim posljedicama, možemo se suprotstaviti jedino zapošljavanjem svih kvalifikovanih medicinskih radnika, u javnom sektoru, na neodređeno, uz punu zakonom propisanu platu.

Svaka soba i svaki krevet na raspolaganje javnom zdravlju! Ovo nije vrijeme da se misli na privatni biznis i da se liječe samo oni koji su spremni da plate. Privatnim medicinskim ustanovama se mora dati do znanja da su ljudski životi važniji od njihovih zarada. Zahtjevamo uvođenje obaveze pružanja besplatnih zdravstvenih usluga u privatnim zdravstvenim ustanovama, o trošku države, po cijenama koje važe u javnom sektoru, kao i rekviziciju ugostiteljskih objekata i hotela koji se mogu koristiti za potrebe smještanja novooboljelih, ili za izolaciju zdravih članova domaćinstava od zaraženih ukućana.

Podrediti proizvodnju zdravlju i preživljavanju! Za hitnu nacionalizaciju farmaceutske industrije i uvođenje obaveze svim apotekama da sve neophodne lijekove daju na recept. Ekonomske posljedice pandemije prijete da dodatno ugroze zdravlje velikog dijela stanovništva, koje se može naći u situaciji da ne može da priušti potrebne lijekove, ukoliko ovi ne budu učinjeni dostupnima na recept svim građanima. Privatnoj farmaciji se ne smije dopustiti da profitira na nesreći miliona ljudi! To se mora preduprijediti stavljanjem cjelokupne farmaceutske industrije u državno vlasništvo, a pod kontrolom radnika, kako bi se spriječili birokratizacija i korupcija. Privatne apoteke se moraju primorati da svoju društvenu ulogu stave iznad profitnog motiva. One koje na ove mjere budu odgovorile zatvaranjem, moraju biti nacionalizovane bez nadoknade.

Trgovački lanci da odmah zaposle sve kvalifikovane trgovce koji su trenutno bez posla, po redovnim platama. Za posebne naknade za rizik na radnom mjestu i beneficirani radni staž svima koji odlaze na radna mjesta dok traje pandemija!

Ako nas je virus zatekao nespremnima, ekonomske posljedice ne smiju! Moramo zahtjevati da mjere socijalne zaštite koje su uvedene u vrijeme vanrednog stanja - moratorijum na otplate dugova, zatezne kamate – budu produžene i na period ekonomskog oporavka.

Zahtjevajmo i da se ovim privremenim mjerama doda i moratorijum na režije i stanarine, kao i sljedeće, trajne mjere: regulacija cijena svih dobara, ne samo onih najosnovnijih; regulacija stanarine; podizanje minimalne plate do nivoa koji omogućavaju ljudima da priušte sve osnovne potrepštine, režije i stanarinu; izjednačavanje iznosa minimalne penzije sa iznosom minimalne plate. Poseban socijalni program za obezbjeđivanje osnovnih potrepština za nezaposlene, beskućnike i izbjeglice.

Na svim nivoima vlasti se sprovode mjere zaštite, ali se upravljaju interesima bogatih i zanemaruju interese radnih ljudi. Dosadašnje mjere ne samo da su nedovoljne, već u prvi plan donose jačanje države i represivnih organa kroz provođenje policijskog sata. Uvođenje takvih represivnih mjera je pokazatelj da vladajuće elite pokušavaju da stabiluzuju situaciju, ali u isto vrijeme su način da kontrolišu radni narod. Umjesto toga, radnička klasa se mora pripremiti i samoorganizovati za slučaj nužde i podnijeti niz zahtjeva.

Već je jasno da svijet neće biti isti nakon koronavirusa. Pandemija je pokazala tromost i licemjerje institucija, bilo u obliku nedostatka solidarnosti među narodima, bilo u isticanju pohlepe kapitalista koji su više zabrinuti zbog profita nego zbog dobrobiti i zdravlja radnika.

Svi u odbranu našeg zdravlja