Literatura

Proleterke i socijalizam (1896.)

„Samo u vezi sa proleterkom socijalizam će biti pobjednički“
(govor na partijskom kongresu Socijaldemokratske partije Njemačke, Gota, 16. oktobar, 1896, Berlin)

Istraživanja Bahofena, Morgana i drugih dokazuju da se socijalna potlačenost žena poklapa sa pojavom privatne svojine. Suprotnost unutar porodice između muža kao vlasnika i žene kao ne-vlasnika predstavlja osnovu ekonomske zavisnosti i socijalne nejednakosti ženskog pola. Prema Engelsu, ova socijalna nejednakost predstavlja jedan od prvih i najstarijih oblika klasne vladavine. On kaže: „U porodici, muž predstavlja buržoaziju, a žena proletarijat.“ Ipak, žensko pitanje u modernom smislu riječi nije postojalo. Samo je kapitalistički način proizvodnje stvorio socijalnu transformaciju koja je izrodila moderno žensko pitanje, uništavajući stari porodični ekonomski sistem koji je omogućavao izdržavanje i smisao života za veliki broj žena tokom pretkapitalističkog perioda. Međutim, mi ne smijemo prenijeti te drevne ekonomske koncepte (koncepte uzaludnosti i sitničarstva) i povezati ih sa životom žena našeg vremena. Dokle god je postojao stari tip porodice, proizvodna aktivnost je ženi pružala smislen život. Ona stoga nije bila svjesna svoje socijalne nejednakosti, uprkos strogoj ograničenosti za razvoj njenog potencijala kao pojedinca.

Opširnije...

KAD BI AJKULE BILE LJUDI

"Kad bi ajkule bile ljudi", upitala je mala gazdaričina kćer gospodina Kejnera, "da li bi bile bolje prema malim ribama?" "Naravno", reče on. "Kad bi ajkule bile ljudi, imale bi velike kutije u moru u kojima bi živele male ribe. U ovim habitatima bi držale sve vrste hrane - i biljke i životinje. Starale bi se da kutije uvek imaju svežu vodu, i uopšte bi pazile na sve sanitarne mere. Ako bi, na primer, neka ribica povredila svoja peraja, odmah bi bila zbrinuta, kako ajkule ne bi bile lišene nje zbog prerane smrti.

Opširnije...

RELEVANTNOST MARKSIZMA DANAS (uvod u članak L. Trockog 'Marksizam u našem vremenu')

Na pragu dvadeset prvog veka, čovečanstvo stoji na raskršću. Sa jedne strane, dostignuća nauke, tehnike i industrije ukazuju na put u blještavu prosperitetnu budućnost, socijalno blagostanje i beskonačni kulturni napredak. Sa druge, i sama egzistencija ljudske rase je ugrožena uništavanjem planete u ime profita; masovna nezaposlenost, za koju se sa pouzdanjem tvrdilo da je stvar prošlosti, pojavila se u svim naprednim kapitalističkim zemljama, a da ne govorimo o košmaru siromaštva, neznanja, ratova i epidemija koje konstantno pogađaju dve trećine čovečanstva u tzv. "Trećem svetu".

Opširnije...

TRŽIŠNO BOŽANSTVO I PRAVEDNI SISTEM

Koliko li sam se samo puta susreo s onima koji su me uporno nastojali uvjeriti u pravednost kapitalističkog sistema? Zasipali su me s brdima argumenata koji su bili mješavina naivne lakovjernosti i oholog egoizma. U kapitalizmu svi imaju šansu. Kapitalizam svima kaže: "Postanite buržuji". U kapitalizmu je moguće ostvariti snove; američke, hrvatske... a uskoro će biti moguće i somalijske. Potrebno je samo imati sposobnosti, uporno raditi i doći ćete do svojeg privliegiranog društvenog položaja, svoje tri vile, četiri mercedesa i pet ljubavnica(ka). Svakako je točno da u tome ne uspije svatko - ali bože moj, pa malo je ljudi nadareno i sposobno. Svakako je točno da buržuja ima više nego malo- ali bože moj pa tko je kriv ostalima što su ljeni i ne žele se oznojiti. Da - vjerojatno uistinu talenta i truda nedostaje onom microsoftovom programeru koji radi 12 sati dnevno ili pak onom inonezijskom radniku čiji je radni dan još i duži. Ali bože moj - pa ništa nije savršeno pa tako ni naš "najbolji mogući" sistem. Da najbolji mogući, najsavršeniji mogući sistem... poboljšanje kojeg se unaprijed etiketira kao utopija. Koji li to utopisti tvrde da je moguće stvoriti bolji sistem od ovog raja na zemlji u kojem danas živimo?

Opširnije...